BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA

Gdje usput postaje cilj!
Otkrijte Brodsko-posavsku županiju,
čuvaricu prirode, okusa i tradicije slavonske Posavine.

Brodsko-posavska županija duguljasta je ljepotica smještena između južnih obronaka slavonskih gora i rijeke Save. Suvremenom putniku možda je najpoznatija kao područje uz najprometniju hrvatsku autocestu (A3), onom koja Srednju Europu spaja s Jugoistočnom.

Istodobno, posredstvom ove naše stranice – jer sama je dosta samozatajna – naša vas Županija poziva da otkrijete njene skrivene zakutke, podalje od strke i vreve asfalta. Prekrasna priroda, bogata trpeza, domaćini kojima Gostoljubivost kao da je krsno ime te povijesti taman toliko da vam bude još zanimljivije, kombinacija su koja naš kraj čine vrijednim ne samo stajanja usput, nego i zadržavanja.

uska traka sarena

Povijest

Burna povijest županije

Naselja

Naši gradovi i općine

Manifestacije

Čuvari tradicije i običaja

Manifestacije

Saznaj više

Poznate ličnosti

S njima se ponosimo

Poznate ličnosti

Saznaj više
uska traka sarena

Dajte si koji dan i istražite Slavonski Brod, dom najveće tvrđave u Hrvatskoj i jedne od najvećih europskih baroknih fortifikacija. Ovdje ćete saznati zanimljivu priču o tome kako je prije 300 godina na Savi stvorena Vojna krajina, svojevrsna ratobornija preteča onoga što danas nazivamo Schengenskim graničnim režimom. Saznat ćete i to da iz same Tvrđave nikad nije ispaljen ni jedan metak, osim možda na kakvog lokalnog barabu. Upoznat ćete i njene zaštitne likove, oca i sina Trenka (njem. von der Trenck): neobuzdanog zapovjednika Tvrđave Ivana (Johanna), naslijedio je još neobuzdaniji sin Franjo (Friedrich), jedna od najživopisnijih, ali i najokrutnijih ličnosti europskih ratova 18. stoljeća.

Jasno, nije ni Brod sav u znaku ratnih spomenika i problematičnih tipova. Duhovni smiraj pronaći ćete u prekrasnom Franjevačkom samostanu, dok će vas šetnja savskom promenadom i gradskim Korzom podsjetiti na to da je ovdje svoja najveća djela napisala velika Ivana Brlić Mažuranić (1874-1938), prve plesne korake načinila Mia Čorak Slavenska, jedna od najvećih svjetskih balerina 20. stoljeća (1916-2002), a prve skulptorske forme zamislio poznati kipar Branko Ružić (1919-1997). Ipak, mjesto kojem je u „genetskom kodu“ plemenitija strana dvostoljetne vojne uprave slavonskom Posavinom Nova je Gradiška. Danas središte zapadnog dijela Županije, ovaj gradić planski je izgrađen sredinom 18. stoljeća. Kao i druga slična naselja u Hrvatskoj, Nova Gradiška predstavlja pravi mali biser pedantnog austrijskog urbanizma u zelenom slavonskom ambijentu.

uska traka sarena

Spuštajući svoje istraživanje od globalnog prema lokalnom, zađite u još manja mjesta naše Županije. I iz njih su ponikla neka svjetska imena. Primjerice, jeste li znali da je 1883. u našem Vrpolju rođen Ivan Meštrović (1883-1962)? U središtu rodnog mu sela danas možete obići zanimljivu galeriju posvećenu liku i djelu ovog kipara svjetskoga glasa. Na zapadu Županije, još jedno poznato, a u ova pandemijska vremena i aktualno ime. Andrija Štampar (1888-1958) bio je, kao što danas mnogi znamo, tvorac javnog zdravstva ne samo u tadašnjoj Jugoslaviji, nego i u mnogim državama svijeta. K tome, i prvi predsjednik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Njegova definicija zdravlja – da je to stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti – i danas se poštuje, barem u teoriji.

Kako bi i u praksi bilo tako, nema nam druge nego što više pješačiti, pedalirati, plivati, zdravo papati i fino popiti. Pitomi krajolici posavske nizine i slavonskih brežuljaka u pozadini idealna su scenografija za ovu vrstu odmora. Od zidina starog Cernika, do graničarskih čardaka uz Savu, od jednog do drugog seoskog domaćinstva, ranča ili kuće za odmor, slavonska Posavina rastvara se kao idealna destinacija za sve one željne punjenja baterija na drugačiji način, tj. obnove duha na način kako su to činili najbolji i najdugovječniji:

Legnem u travu. Osjećam da sam

Brat suncu, vjetru, vodi.

Samo se čuje moj uzdah: ja sam

Zarobljen u slobodi.

(Dragutin Tadijanović, naravno)

Skip to content