“Odavno smo graničari stari, čuvali smo granicu na Savi”, stihovi su koje ste vjerojatno imali prilike čuti. Riječ je o svojevrsnoj himni slavonske Posavine, kraja koji je kao malo koji drugi u Europi, svoj kulturni identitet, ali i fizički izgled oblikovao činjenicom da je gotovo 200 godina (ca. 1700-1880) imao ulogu bedema između dvaju carstava, Austrijskog i Turskog. Kao uspomena na to doba, ostali su narodni običaji, karakterističan izgled sela (“ušorenih” uz ceste i puteve) te nekoliko prvorazrednih povijesnih spomenika i foto-atrakcija.
Najveća među njima je tvrđava u Slavonskom Brodu (od njemačke riječi za tvrđavu, Festung, dolazi i njen drugi naziv). Kako bilježe kronike, ova grdosija građena je “mukom i znojem graničara” tijekom većeg dijela 18. stoljeća, da bi ubrzo nakon dovršetka bilo ustanovljeno da tone u okolno močvarno tlo. Nikad nije upotrijebljena, a Brođane je dugo sprječavala u podizanju građevina od opeke (domet joj nisu smjeli zaklanjati čvrsti objekti). Uglavnom, monumentalan primjer ratne arhitekture, problematične mega-investicije te promjene duha vremena – ono što je nekoć često zadavalo glavobolje, danas je najveća kulturno-turistička atrakcija u Županiji. Nemojte je propustiti, tim više što vas, osim priče o Vojnoj granici, unutar njenih opkopa očekuje i postav zanimljivog muzeja tambure (tko zna, možda i zasvirate “Graničare stare”). Modernističke duše, ne brinite – tu je i galerija suvremene umjetnosti, bogata skulpturama Branka Ružića i njegovih kiparskih suvremenika.
Šetnja do Tvrđave odvest će vas iz središta Broda desetak minuta na zapad. Pri povratku, produljite li preko Korza i romantične šetnice uz Savu na istok, među krošnjama starih platana ugledat ćete bedeme brodskog Franjevačkog samostana s crkvom Presvetog Trojstva. I ova je građevina podizana tijekom gotovo cijelog 18. stoljeća. Čekanje se, međutim, isplatilo. Izvana nalik utvrdi, samostanski kompleks krije jedan od najraskošnijih baroknih klaustara (dvorišta) u Hrvatskoj. U njegovoj pak se knjižnici čuvaju mnogobrojni vrijedni svesci, uključujući i nekoliko inkunabula (knjiga tiskanih prije 1500. godine). Vrijedne zbirke čuva i obližnji Muzej Brodskog Posavlja koji će uskoro dobiti i dugoočekivani stalni postav.
U međuvremenu, za posjet je možda zahvalniji franjevački samostan u Cerniku kod Nove Gradiške. Priča je slična onoj samostana u Brodu. Cernički franjevci svoj samostan s crkvom sv. Petra također podižu desetljećima. Osim uređenja zdanja, prikupljaju i vrijednu spomeničku zbirku. Stoga ovdje danas možete razgledati muzej biblijske građe (uključujući i predmete iz Svete Zemlje) te vrlo vrijednu arheološko-paleontološku zbirku. Zadržite li se u razgledavanju dulje od planiranoga, odlično! U kompleksu možete i prenoćiti, prizalogajiti, a po želji i sudjelovati u svakodnevnim radovima, duhovnim obnovama ili molitvi. Regeneracija duha i tijela zajamčena!
Ako vas je u Cerniku uhvatila noć jer ste kulturistički “zaružili”, ni sljedeći dan neće biti manje “naporan”. Pred vama je šetnja perivojem dvorca Marković-Kulmer, zanimljive građevine koja iako renovirana u 18. stoljeću, oblikom i dalje podsjeća na svoje prvotno, srednjovjekovno-renesansno izdanje. Budući da je sam dvorac zatvoren za javnost, šetnju usmjerite prema dvorištu lokalne škole, gdje ćete kroz maketu cerničkog kraja doživjeti ovo područje kao na dlanu. Krenete li odavde na sjever, u desetak km udaljenim brdima iznad sela Baćin Dol naići ćete na srednjovjekovnu utvrdu Gračanicu. Nastavite li prema jugu, eto vas bliže sadašnjosti – u Novoj Gradiški, džepnoj Veneri habsburškog vojnog urbanizma. Osim ambijenta starog Exerzierplatza (vojnog vježbališta s parkom), ovdje možete zaviriti i u dvije lijepe crkve – starija je podignuta sredinom, pogađate, 18. stoljeća, posvećena je sv. Tereziji, a krasi je neobičan, no fotogeničan toranj. Mlađa je iz 1829. te je posvećena Bezgrešnom začeću BDM. U neposrednoj blizini nalazi se i Gradski muzej, u koji ste također dobrodošli navratiti.
Zanimljive lokalitete pronaći ćete i u drugim dijelovima naše Županije. Na zapadu, u Okučanima, nalazi se spomen-obilježje akcije “Bljesak”, kojom je u Domovinskom ratu 1995. oslobođena zapadna Slavonija. Spustite li se odavde prema Savi, ondje će vas dočekati Stara Gradiška. Nekoć dom još jedne velike tvrđave, potom sjedište zloglasnog zatvora, ovo mjestašce danas podsjeća na grad duhova ili set kakvog filma apokalipse. Zaljubljenici u teme poput ovih, ovdje će sigurno doći na svoje. Na Savi se nalazi još jedna dojmljiva vremeplovna postaja. Zajedno sa spomenicima na području Cernika, crkva Blažene Djevice Marije u Kobašu (Svetište Majke Božje Kloštarske) jedan je od rijetkih sačuvanih srednjovjekovnih spomenika u slavonskoj Posavini. Ovo gotičko zdanje i mjesto hodočašća (osobito oko 15. 8., za blagdan Velike Gospe) učas će vas uvući u “film” srednjovjekovlja, a ni vašem “fotiću” neće biti mrsko.
