Slavonska Posavina (ili Posavlje) krije mnoštvo pitoresknih seoskih naselja i krajolika u kojima se priroda i kultura stapaju u jedno. Pritom, naravno, ponegdje prevladava trag čovjeka, a ponegdje prirode.
Njena prisutnost možda je najopipljivija u (pra)šumskom rezervatu Prašnik, istočno od Stare Gradiške. Pod ovdašnjim 300 godina starim hrastovima – kakvi su nekad prekrivali cijelu Slavoniju – osjećat ćete se istodobno maleno i nadahnuto. Slične će vas emocije “pucati” i na obližnjem zaštićenom pašnjaku Iva, u društvu poludivljih konja posavaca i replike starog graničarskog čardaka (stražarnice). Dalje na istok, jače se osjeća ljudska ruka. U prisavskom selu Orubica, ona mora biti i vrlo snažna. Ovdje se, naime, pleše poznato kolo na dva štuka, tj. kata (krajem kolovoza održava se i istoimena manifestacija). U njemu osam momaka pleše na zemlji, dok se drugih osam penje na ramena onih na tlu te pleše stojeći na njima. Već u obližnjem Davoru nisu toliko skloni ludorijama. Osim u očuvanom ruralnom ambijentu, tu ponajprije možete uživati u domaćoj ribljoj gastronomiji, osobito tijekom Ribarskih večeri početkom kolovoza.
Putovanje posavskim selima nizvodno od Broda – preporučljivo i biciklom (npr. rutom Sava) – provest će vas usnulim graničarskim mjestima, izduženima “pod konac” u prostranoj ravnici. Nanese li vas put ovamo početkom godine, u vrijeme poklada, velika je šansa da ćete naići na čuveni, 250 godina star običaj pokladnog jahanja. Na njegov dan, više desetaka, katkad i stotinjak tradicijski odjevenih jahača obilazi selo na konjima, pjevajući i nazdravljajući. Pritom ih u avlijama (dvorištima) pojedinih mještana dočekuje i bogata slavonska trpeza, za koju su, kako to već u Slavoniji ide, dobrodošli i putnici namjernici. Ugođaj Vojne granice, ali i tradicionalnog posavskog stočarstva možete osjetiti i na velikom pašnjaku Gajna kod sela Oprisavci. Ondje će vas, slično kao i na Ivi, dočekati drveni čardak, đeram te krdo autohtonog podolskog goveda te konja na slobodnoj ispaši. Sličan je ugođaj i na nedalekoj bari Dvorini, smještenoj između Save i sela Donja Bebrina.
Brodska okolica, točnije Brodski Varoš, krije i jednu od najljepših ljubavnih priča u životinjskom carstvu uopće – onu o paru bijelih roda, Klepetanu i Malenoj. Svojoj Malenoj, koja zbog davno slomljenog krila ne može letjeti, Klepetan se vraća uporno i vjerno, svakog proljeća, već gotovo 20 godina! Dugovječnoj ljubavi možda doprinosi i Malenina “kuhinja” – slavonska Posavina idealno je stanište mnogih ptica, između ostaloga, i zbog obilja ribe. Ako je i vama do pecanja, preporučujemo posjet jezeru Petnja sjeverozapadno od Broda. Osim obilja ribe, ovo popularno izletište odlikuje se i uređenim šetnicama, te općenito opuštajućim ugođajem šumskog jezera.
Na istoku Županije, u Sikirevcima, suživot čovjeka i prirode možete iskusiti na imanju obitelji Živić, zvanom Mlaka. K tome, u Sikirevcima ćete uživati i u vrhunskim rukotvorinama, budući da tamošnje snaše vezu jednu od najpoznatijih hrvatskih čipki – tzv. motive ili sikirevačku sunčanu čipku, početkom 20. stoljeća pristiglu u Slavoniju iz daleke Španjolske. Modno su osviješteni i u Podvinju, sjeverno od Broda. U spomen na uzgoj dudova svilca i svilanu koja je ovdje po zapovidi vojnih vlasti otvorena davne 1777., lokalni KUD krajem svakog kolovoza organizira manifestaciju “Svila šuška šlingeraj se širi, a Podvinje po pekmezu i rakiji miri”. Kao što i podulji naziv kaže, događaj tematski povezuje tradiciju svilarstva s općeslavonskom kulturom prerade šljive. Stoga i skraćeni naziv ove manifestacije glasi jednostavno podvinjska Pekmezijada (budete li uporni, Podvinjci vam možda otkriju i rješenje problema koji nastane kad se pekmez susretne sa svilom).
Ime Podvinja uvodi nas u još jednu bogatu tradiciju, vezanu za brežuljkasti dio slavonske Posavine. Duž pitomih i osunčanih padina sjeverne polovice naše Županije – od Cernika, preko Stupnika, do Brodskog Vinogorja – rastu mnogobrojni vinogradi. Njihove plodove vrijedni vinari pretvaraju u odlična lokalna vina, najboljeg prijatelja bogatog slavonskog jelovnika. Među tradicionalnom vinarskim svečanostima (Vinkovo, Martinje i dr.), ističe se i Stupnička berba, manifestacija kojom se u vinogorju Brodskog Stupnika svake godine obilježava početak berbe, uz neizostavnu prezentaciju starih vinogradarskih običaja i prigodnu prodaju lokalnih vina.
Svi ovi običaji i bogatstvo narodnog stvaralaštva zajednički se predstavljaju u sklopu najstarije smotre folklora u Hrvatskoj, Brodskog kola. Priča ove manifestacije počela je davne 1962. godine. Događanje je specifično i po tome što se njegovi programi odvijaju tijekom cijele godine. No, vrhunac je tijekom lipnja, kad Slavonski Brod i okolna mjesta odišu duhom tradicije, narodnih nošnji, raskošnih zaprega i raspjevanih Šokaca i Šokica.
Naravno, kako je Brod istodobno i regionalno središte te grad razvijene urbane baštine, na svoje će doći i svi ljubitelji te vrste događanja. U tom pogledu, ponajprije treba istaknuti Bajkerske susrete – brodsku motorijadu. Sredinom svibnja ova trodnevna manifestaciju savsku plažu Poloj pretvori u bajkersko središte ovog dijela Europe, ispunjeno rock koncertima, natjecanjima ili naprosto guštanjem u hladovini uz pivo.
Od ostalih glazbenih festivala, valja istaknuti i to da se u brodskoj tvrđavi održava i Slavonija fest CMC 200, dok je Nova Gradiška domaćin Novogradiškog glazbenog ljeta. Uz tematske glazbene večeri, ova manifestacija obuhvaća i sajam lokalnih proizvođača. Ipak, na tom planu prvenstvo pripada tradicionalnom brodskom Katarinskom sajmu koji svake godine krajem studenoga okupi obrtnike iz šire regije, a poseban je i po izlaganjima i natjecanjima malih craft pivara.
