Nizine velikih rijeka oduvijek su na glasu kao područja ispreplitanja i miješanja kultura. Ni ravnica Brodsko-posavske županije nije iznimka. Sava, najveća hrvatska rijeka i prirodna granica prema Bosni i Hercegovini, neistraženi je baštinski i turistički biser koji svakako vrijedi doživjeti.
Jeste li znali da je prije više od tristo godina upravo ovdje ustrojena jedna od prvih suvremenih graničnih linija na svijetu (ranije su granice između različitih država bile široke prijelazne zone ili, po naški rečeno, krajine)? Nakon desetljećâ ratova, početkom 18. stoljeća uspostavile su je onodobne sile – Austrijsko i Osmansko Carstvo.
Prostor današnje Brodsko-posavske županije postao je dijelom čuvene Vojne krajine, pograničnog zaštitnog područja austrijskog imperija. Specifični, vojno-seljački način života stvorio je zanimljivu kulturu, arhitekturu i običaje čije tragove posjetitelj može doživjeti i danas. Utipkate li u „navigaciju“ pojam „pašnjak Iva“, put će vas odvesti između Stare i Nove Gradiške, u autentični prisavski krajolik kakav je nekoć dominirao cijelim pograničnim područjem uz rijeku.
Stoka što spokojno pase, pašnjak i šuma u izmaglici te posebice replika starog drvenog čardaka (stražarnice) teleportirat će vas u tajnovitu i uzbudljivu prošlost ovih krajeva. Na istoku županije sličan ugođaj pruža pašnjak Gajna, također zaštićen kao značajni krajobraz te mjesto gdje se vrijeme graničara, pograničnih okršaja i hajdučkih upada čini bližim od svijeta u kakvom živimo danas.
U zaleđu prirodnih ljepota uz Savu, ponegdje bliže, a ponegdje nešto dalje od rijeke, razvila su se posavska graničarska sela – jedno slikovitije od drugoga. Na zapadu Županije očarat će vas Davor i Orubica, u njenom središnjem dijelu Kaniža i Bebrina, gdje odnedavno djeluje i prvi posavski adrenalinski park.
Na istoku vas čekaju Oprisavci, Sikirevci i Šamac, nekoć mjesto čuvenog savskog prijelaza, a danas mosta. Naravno, većih i manjih sela idealnih za panoramske obilaske (naročito one biciklističke) ima podosta, no odnekud se mora krenuti. Primjerice, nezaboravna je panorama Slavonskog Dubočca, gdje s jedne strane rijeku promatra crkva, a s druge džamija.
Iako je duž Save povučena granica suprotstavljenih carstava, radi se o prostoru koji dijeli i mnoge kulturološke sličnosti. Teško ćete se u selima slavonske Posavine snaći bez riječi kao što su „avlija“ (od tur. avlı), „sokak“ (od arap. zuqāq), „čokanj“ (od tur. çokal), „meza“ (od perz. maza) i drugih nezaobilaznih orijentalnih pojmova koji će vas u zemlji graničara usmjeriti, nahraniti i napojiti.
U punom smislu stoga vrijedi doskočica da ovo područje predstavlja „vrata Europe“, tj. Zapada, no isto tako i „vrata Bosne“, odnosno Istoka. Otkrijte ga, jer tu je – nadohvat ruke!
